Pratite nas na Facebooku


Pratite nas na Twitteru

Identity on the Line (I-ON)

Identity on the Line (I-ON) predstavlja suradnički projekt između šest muzeja i jednog sveučilišta, koji zajedničkim radom istražuju dugoročne posljedice raznih migracijskih procesa, bilo prisilnih ili dobrovoljnih, koji su se odvijali u Europi u posljednjih 100 godina.

Skupljanjem i diseminacijom iskustva bivših migranata i njihovih potomaka, odnosno njihovim sažimanjem i smještanjem u činjenične povijesne kontekste, otkrit ćemo i prenijeti zajedničke karakteristike migracije od prošlih do budućih generacija. Naš prioritet je pojačati osjećaj pripadnosti zajedničkom europskom prostoru kako u suvremenih migranata, tako i u onima koji su se već nastanili te njihovim zajednicama-domaćinima.

Oslanjajući se na slične pristupe i koristeći iste metode, partnerski muzeji iz Norveške, Švedske, Danske, Poljske, Litve, Slovenije i Hrvatske radit će na jednom važnom migracijskom procesu u svojoj zemlji tako što će prikupiti i predstaviti osjetljive naracije na lokalnim izložbama. Glavni nalazi i zajedničke karakteristike će se potom sažeti i objediniti u zajedničkoj putujućoj izložbi i digitalnom paketu kojeg će se slobodno moći preuzeti s interneta.

Projekt teži interakciji, prijenosu vještina i uspješnih metoda unutar struke i razvoju publike koja podrazumijeva njen intenzivniji dijalog s muzejskim stručnjacima. U sklopu projekta razvit ćemo skup alata i nastavnih materijala za škole.

Partnerske institucije, podprojekti i voditelji projekata

Vodeći partner: Muzej Vest-Agder; voditelj projekta: Dr. Kathrin Pabst

 

Svaka partnerska institucija je odgovorna za zasebni podprojekt u svojoj zemlji. U nastavku je ukratko navedeno sedam projekata te uključeni muzeji i voditelji projekata.

P1: Norveška, Muzej Vest-Agder; voditelji projekta: Kathrin Pabst i Gunhild Aaby (izložba)
Migracijski proces: Njemački stanovnici i druga strana u području Kristiansanda, južna Norveška
Migracijski period: II. svjetski rat, 1940.-1945. i sljedeće generacije
Kazivači : ratna djeca, njihovi roditelji i obitelji

P2: Danska, Kuća Knuda Rasmussena; voditelj projekta: Søren la Cour Jensen
Migracijski proces: Grenlanđani u danskom društvu. Identiteti Grenlanđana koji žive u Danskoj. Samopercepcija identiteta kazivača i nametnuti identitet okolnog danskog društva. Utjecaj na kazivače i njihove obitelji.
Migracijski period: od pedesetih godina 20. stoljeća do danas.
Kazivači: Grenlandski migranti i njihovi potomci.

P3: Švedska, Ájtte – glavni muzej samijske kulture i planinske regije; voditelj projekta: Elina Nygård
Migracijski proces: Migracija unutar regije Sápmi. Samijske stočarske obitelji koje se brinu za sobove migrirale su sa sjevera Švedske u samijske dijelove švedskog juga.
Migracijski period: 1919.-1939. i sljedeće generacije
Kazivači: Potomci migranata. Potomci predstavnika zajednica-domaćina

P4: Poljska, Muzej Središnjeg Pomorja u Slupsku; voditelj projekta: Marzenna Mazur
Migracijski proces: Pomorje ima kompleksnu političku povijest vezano uz političke odnose i s obzirom na izmjene granica nakon II. svjetskog rata, demografska struktura je doživjela radikalne promjene. Brojni njemački stanovnici bili su prisiljeni napustiti svoje domove. Interno premještanje poljskih stanovnika iz različitih krajeva i sredina koji se naseljavaju i ponovno izgrađuju gradove.
Period: razdoblje nakon II. svjetskog rata, od 1945. nadalje
Kazivači: doseljenici i stanovnici Pomorja rođeni nakon 1945. Današnja poljska školska djeca u Pomorju.

P5: Litva, Sveučilište u Vilniusu; voditelj projekta Neringa Latvyte-Gustaitiene
Migracijski proces: Totalitarni režim i antisemitizam u Sovjetskom Savezu nakon rata, progoni, javna netolerancija pogotovo prema litvanskim Židovima i Poljacima prisiljavaju iste da napuste zemlju.
Period: razdoblje nakon II. svjetskog rata, od 1945. nadalje
Kazivači: židovski emigranti i njihovi potomci, poljski vojnici i njihovi potomci

P6: Slovenija, Nacionalni muzej suvremene povijesti; voditelj projekta Dr. Kaja Širok
Migracijski proces: Migracije iz bivših jugoslavenskih republika u Sloveniju, obnova identiteta migranata nakon slovenske nezavisnosti. Nakon 1991. dogodila se afera „izbrisanih“: 18.000 ljudi izbrisano je iz državnog registra u veljači, 1992. te tako izgubilo sva socijalna, građanska i politička prava.
Period: 1945. i razdoblje nakon, kulminacija tijekom sedamdesetih godina 20. stoljeća.
Kazivači: Imigranti iz bivših jugoslavenskih republika i općenito njihovi potomci te pogotovo oni pogođeni aferom „izbrisanih“

P7: Hrvatska, Etnografski muzej Istre-Museo etnografico dell'Istria; voditelj projekta dr.sc. Lidija Nikočević
Migracijski proces: Kompleksna politička povijest istarskog poluotoka i njegovih stanovnika koji uključuje kompleksno multietničko stanovništvo i povijest 200.000 emigranata nakon II. svjetskog rata. Druga i treća generacija istarskih migranata traži svoje korijene i identitet
Period: razdoblje nakon II. svjetskog rata, od 1945. nadalje
Kazivači: Talijani koji su bili prisiljeni emigrirati iz Istre, od kojih su se neki vratili dok drugi nisu te njihovi potomci

Za više informacija posjetite: http://i-on.museum/