Pratite nas na Facebooku


Pratite nas na Twitteru

Stalni postav

Predstavljanje kultura Istre u Etnografskom muzeju Istre zamišljen je kao mozaički stalni postav u postupnom nastajanju i stalnim transformacijama. Nakon prvog dijela, u kojem je Istra predstavljena prvenstveno kao zemljopisna činjenica, interpretirane su različite životne situacije karakteristične za sudbine ljudi u pojedinim krajevima Istre u posljednjih stotinjak godina.


VINAR IZ MOMJANA
Istarsko tlo, osobito ono sjeverozapadne Istre, oduvijek je bilo pogodno za kultivaciju vinove loze. Uz masline u južnoj Istri, vinova je loza i danas dominantna poljoprivredna kultura. Pritom, Momjan je mjesto u kojem se spajaju vinogradarska tradicija i suvremeni eno-gastronomski i vinarski tokovi. Da bi shvatili značaj vinogradarstva i vinarstva za ovo malo istarsko mjesto, dovoljno je znati da je svetac zaštitnik Momjana sv. Martin i da ovu regiju karakterizira muškat momjanski, autohtona sorta jedinstvena na svijetu.


RIBAR IZ FAŽANE
Fažana je primjer tipičnoga ribarskog mjesta. Svakodnevica je okrenuta moru: ovdje se susreću ribarstvo, brodogradnja i riblja industrija. Maritimna povijest Fažane obogaćena je snažnim utjecajima Pule kao glavne austrougarske ratne luke i Briona kao ekskluzivnog odmarališta za elitu. Ribarska se povijest tako isprepliće s povijesnim silnicama koje su oblikovale istarsku kulturu. Fažana je početkom 20. stoljeća bila jedno od najvažnijih ribarskih središta. Isticala se sa 7 % mreža stajaćica na zapadnoj obali Istre. Iako je ovaj dio austrougarske obale bio u sjeni Trsta i Chioggie, ribarskih sila sjevernog Jadrana, značenje fažanskog ribarstva i brodogradnje bilo je za Istru iznimno.


DIJETE IZ MOTOVUNA
Djetinjstvo kao tema dosad je bilo manje zastupljeno u etnografskim istraživanjima. Materijalna i nematerijalna kultura djetinjstva iščezle su vremenom. Prikazom bitnijih događaja tijekom odrastanja nastojimo oživjeti nekadašnju dječju svakodnevicu.
U manjim gradovima, kao što je Motovun, ispreplitale su se karakteristike odrastanja u urbanim i ruralnim sredinama. Početkom 20. stoljeća djetinjstvo se bitno razlikovalo od današnjeg. Jedan od razloga je što su djeca morala ranije preuzeti radne obveze odraslih.


LONČARICA IZ RAKLJA
Gotovo je svaka seoska kuća srednje i južne Istre imala barem nekoliko rakaljskih lonaca. Proizvodnjom lonaca bavile su se čitave obitelji, a svi su, prema potrebi, sudjelovali u poslovima pripreme, izrade i prodaje lonaca. Manjak kvalitetne obradive zemlje jedan je od razloga zašto su se Rakljani bavili dodatnim poslovima – bili su ribari, mornari i lončari. Znanje o izradi posuda prenosilo se s koljena na koljeno, ali i unutar seoske zajednice.